 Difenbahija
Difenbahija je veoma dekorativni sobni cvijet. Dobila je ime po vrtlaru koji je radio u Bečkom botaničkom vrtu a zvao se I. Dieffenbachu (1796-1863. godine). Tek polovinom 19. stoljeća Difenbahija dolazi u Europu, a donjeli su je engleski i belgijski istraživači iz tropskih dijelova Južne Amerike
Difenbahija je specifična po svojim listovima koji su duguljasti i ovalni, koji su miješani bijele i zelene boje. Ovisno o vrsti razlikuju im se šare po listovima tako da neki imaju skoro cjeli list bijeli dok neki imaju pjegasto žućkaste boje ili pak prugaste linije po sebi. koji se sadi u posude sam ili sa drugim cvjetnim biljkama kao aranžman.
Uzgoj cvijeta i nije tako težak i zahtjevan ukoliko se pridržavate osnovnih elementarnih uvjeta koje ova sobna biljka traži. Difenbahija nesmije biti izložena direktnom suncu (najbolje istočni ili sjeverni prozor vašega dome). Difenbahija uz indirektno sunce ona voli i toplu i vlažnu klimu. Poželjno je da temperatura ne bude puno niža od 20*C, a u prosjeku neka bude 22*C dnevna temperatura. Tijekom zime ona može biti nešto niža ali opet ne ispod 15*C jer do te temperature još mogu opstati. Difenbahija koja je izložena nižoj temperaturi duži period teško će opstati. Ukoliko ju izložite nižim temperaturama tada mora tlo biti relativno suho i ne smije se biljka ponovo naglo izložiti visokoj temperaturi nego postepeno.
Difenbahija veoma brzo raste pa joj morate osigurati dovoljno životnog prostora.Postavite je na svijetlo mjesto. Nema neko određeno doba godine kad izrazitije raste pa kad vidite da je potjerala mlade listove, prihranite je i malo više zalijevajte. Difenbahija voli prskanje po lišću, i time nemožete pogriješiti. Požutjeli listovi znače da je previše zalijevate. Kako biljka stari, donji joj listovi odumiru i to nećete moći spriječiti. Kad biljka postne neugledna i nestabilna, jednostavno je odrežite na oko 10 centimetara iznad zemlje, iznad mjesta gdje je bio izboj lista. Potjerati će mladice. Ostatke stabljike nemojte baciti, jer može poslužiti za razmnožavanje. Odrežite ih na dužinu od oko 7-8 centimetara i posadite u zemlju. Pazite da dio koji je rastao prema zemlji sada zabodete u zemlju.
Zemlja u koju sadite svoju biljku neka bude mekana, humusna, bogata zemlja. Voli također da bude vlažna ali opet ne da stoji cijelo vrije u vodi. Tako da nakon zalijevanja kada se ocijedi suvišna voda stavite je u njeni suhi podmetač za cvijetnjake. Postupak zalijevanja ponovite opet kada se zemlja sasuši ali ne do kraja, kada se bude mrvila pod prstima možete je polijevati ponovo.
Moguče je pronači i ovakvo upozorenje.
Upozorenje: Biljka posjeduje otrovni sok i pri tome pripazite kada rukujete s njim da imate rukavice i da nakon trganja suhih listova, skidanja prašine sa njih ili bilo kake druge radnje dobro operete ruke!!!! I stavite je na mijesto izvan dohvata dječjih ruku!!!
Kad bi ovo upozorenje bilo istinito ja bih odavno otišao bogu na ispovjed, naravno nečete kuhati čaj od lista ili ga koristiti u prehrani. Ovo upozorenje u pogledu djece je uredu, nikad neznate što sve djete može učiniti pa i pojesti dio lista difenbahije a to bi moglo prouzročiti probleme.
Ukoliko imate kučnog ljubimca, mladu mačkicu ili psića bilo bi dobro staviti difenbahiju van njihog dometa.Takvi slučajevi nisu rjetkost i izazvat će probleme kod životinja.
Difenbahija
 Difenbahija
|
|
Opširnije...
|
|
 Spatifilium Postoje dvije vrste, niži Spathiphyllum wallissi koji je visok svega 30 centimetara, ali može narasti u bogat i širok grm te viši Spathiphyllum Mauna Loa koji ima puno veće listove i cvjetove i visina mu može doseći do metra
 Stavite ga na svijetlo mjesto, ali po ljeti pripazite da nije na direktnom suncu, jer će dobiti ružne mrlje po listovima pa ćete ih morati odrezati.
Spatifilium voli vlagu u zraku pa uživa kad ga se prska. Redovito mora dobiti vodu. Zimi svakih pet - šest dana dok ljeti to može biti učestalije. Najsigurniji način da provjerite da li ga treba zaliti je da opipate zemlju i ako je suha zalijte. Održite vlažnost tako da u podložak stavite kamenčiće ili ako je lonac u ukrasnoj vazi međuprostor ispunite tresetom ili pjeskom, ali nemojte previše zalijevati.
Ljeti, dok cvjeta spatifilium treba redovito prihraniti vodom u koju ste dodali tekuće gnojivo, a zimi smanjite na jednom mjesečno, jer on tokom godine može i duplo narasti. Zbog toga poželjno ga je svake godine presaditi u veću posudu no nemojte ga odmah staviti u preveliku jer na taj način biljka stagnira određeno vrijeme.
Spatifilium razmnožite prilikom presađivanja, lako možete podijeliti gomolj. Uzmite djelove na kojima su bar 2 - 3 lista. Na taj način dobit ćete nove, snažne mlade biljke koje će vam uljepšavati prostor u kojem radite ili stanujete.
U slučaju da vam spatifilium ne cvjeta prihranite ga, možda mu je i posuda premalena pa ga presadite i prihranite.
Spatifilum Spatifilium |
|
 Hibiskus
U doba dok cvjeta potrebno mu je dosta vode tako da ćete ga po ljeti trebati zalijevati i svaki drugi dan, ali nemojte dozvoliti da voda ostane u podlošku jer će korijen početi gnjiliti. Višak vode odlijte 15 minuta nakon zaljevanja. Voli vlagu pa će mu goditi svakodnevno prskanje mlakom vodom. Tokom zime biti će dovoljno zaliti ga nakon 5-6 dana i nije ga potrebno prskati. Od proljeća do jeseni jednom tjedno ga prihranite ako je biljka starija i gušća, a ako je mlada nakon dva tjedna dodajte vodi tekuće gnojivo za cvatuće bilje.
Hibiskus tokom godine zna i udvostručiti svoj obujam pa ga morate svako proljeće presaditi. Nemojte ga odmah presaditi u prevelik lonac, već svake godine u samo broj veći, jer sputanost korijenja mu potiče cvatnju. Kako bi bio gust s mnogo mladih izdanaka potrebno ga je prije presađivanja, u rano proljeće obrezati. Preporuča se odrezati pola duljine izboja koje je potjerao u protekloj godini tako će ostati gust i lijepog grmolikog oblika.
Razmnožava se posve jednostavno reznicama koje ste dobili obrezivanjem. Neka ne budu duže od 10 centimetara i neka imaju po dva para listića s rastućim vrhom. Zataknite ih u zemlju i držite na toplom i svijetlom mjestu. Reznice zakorijenjene u proljeće cvasti će krajem ljeta.
Hibiskus
 Hibiskus |
|
 Azaleja
Azaleja naraste visine i širine najviše 50 cm. Problem je u suhim i zatvorenim prostorijama, Azaleja nije ljubitelj toplog i suhog zraka. Možete joj pomoći tako da ju preko ljeta postavite vani na sjenovito mjesto i stalno držite vlažnom. Dobro ju je prihraniti kako bi bolje cvjetala
Azaleja ima ovalne listove koji su sjajni, i tamno zeleni, te imaju predivan cvijet, koji može biti jednostruk ili dvostruki. Cvijet im može biti također u raznim bojama, i to bijele, ružičaste i crvene nijanse.
 U kući ju smjestite na sunčano mjesto koje nije na direktnome suncu i da budu vlažni uvjeti. Tijekom perioda kada biljka cvijeta treba ju zalijevati vodom i svaki dan. Ali jedna napomena: zalijevajte cvijet sa mekom vodom ili kišnicom. Jer biljka ne voli i ne podnosi vapno u vodi. Tijekom ljeta i u vrijeme cvatnje dodajte vodi, i tekuće gnojivo svaki dva tjedna.
Svoj novi cvijet posadite u bogatu tresetnu zemlju, i presađujte je svako proljeće, nakon što prođe cvatnja.
Ukoliko želite razmnožiti biljku i napraviti nove mlade biljke od Azaleja, tada to možete učiniti putem reznica. No to je dugotrajan proces i dosta kompliciran kod azaleja, te ga je najbolje ostaviti stručnjacima i kupiti novu biljku.
Ukoliko vam biljka odbacuje pupove i neće cvjetati, tada je problem u tome što joj je pre toplo. Teko da bi opet potakli cvatnju i vidjeli prekrasan cvijet na svojoj biljci, premjestite je na neko hladnije mjesto.
Azaleja će nedostatak vlage pokazati žutim listovima koji počinju da blijede i da se suše.I trebate ju staviti, tj. uroniti u vodu do ruba posude i sačekati da prestanu izlaziti mjehurići iz zemlje, tek tada ju izvaditi i staviti na suho tlo. Voli ju ponekada napasti Crveni pauk , a to će te prepoznati po tome što će na lišću vaše biljke uočiti žute mrlje i sa druge strane lista malenu paučinu. možete uočiti. Azaleja je prekrasna biljka koja će vam uzvratiti cvjetanjem ako ju lijepo pazite.
Azaleja - Azalea
 Azaleja - cvjetni grm
|
|
 Sanseverija - Sansevieria trifasciata
Sanseverija je sobni cvijet koji je poseban po svojim mesnatim uspravnim , dugačkim listovima koji narastu do 80 cm u visinu. Ovisno o vrsti list joj se razlikuje po šarama i bojama. Kod nas se uglavnom uzgajaju tri vrste: Sansevieria trifasciata koja ima tamno zeleno lišće na kojem se nalaze i poprečne sivkaste pruge, druga vrsta je Sansevieria trifasciata var.laurenti koja ima žućkasto-zelenkaste listove sa prelijepim žutim rubom i treća vrsta je Sansevieria hahnii koja je nešto niža sorta ali zato ima vrlo široko lišće. I kod starijih biljka se zna pojaviti i bijeli cvijet koji ima jako ugodan miris.
Sanseverija je dobila ime po knezu Sansevieriu od Napulja. Ona je i stepska biljka koja potječe iz tropskih dijelova južne Afrike. I danas se udomaćila u gotovo sve domove lijepe naše. I prvenstveno zbog svoje otpornosti i lakoće uzgoja.
Održavanje Sanseverije i njen uzgoj kao što smo već rekli nije jako zahtjevan. Stoga ju mogu uzgajati i oni ljubitelji sobnoga cvijeća koji nemaju puno vremena za biljke u kući a željeli bi svoj dom ukrasiti biljkama. Što se tiče smještaja i odabir mjesta tu nema nekih velikih problema jer ona može izdržati od velike izloženosti suncu do sjene. Ali ukoliko se bude držala u sjeni tada gubi svoju ljepotu i njezine šare postaju slabije vidljive.
I ne voli veliku vlagu u zraku, za razliku od drugog sobnih biljaka. Stoga možete da ju postavite i blizu radijatora, i njima neće ništa da se dogodi.
Zemlja u koju sadite biljku treba biti propusna jer ne voli preveliku vlagu. Također prilikom zalijevanja biljke treba pripaziti da ne bude skroz u mokroj zemlji, nego se treba zemlja prosušiti između dvaju zalijevanja. Prevelikom izloženošću vlazi biljka počinje da trune. Isto tako treba paziti da voda ne dođe u srce biljke. Tijekom zime ukoliko je biljka na hladnijem mjestu (a da to ne bude ispod 10*C) možete politi i jednom mjesečno, dok ljeti može podnijeti i obilnije zalijevanje. I vodu koja se skupi u podlošku od cvijetnjaka treba isprazniti.
Ima izrazito plitak i malen korijen pa biljku posadite u široke ali plitke posude. Što se presađivanja tiče, to kod mladih biljaka nije potrebno dok kod onih stariji se to može učiniti. I to tako da ih posadite u šire posude ili ih razdijelite pa ih posadite u dva cvijetnjaka i tako ih razmnožite, činite to u proljeće.
Razmnožavanje uz već spomenuto, dijeljenjem može se činiti i lisnim reznicama. Ukoliko činite razmnožavanje lisnom reznicom vaša biljka će izgubiti lijepi žuti rub i žućkastu boju.
Sanseverija
 Sanseverija - Sansevieria trifasciata
|
|
 Begonija - Begonia rex
Begonija rex traži svijetlo mjesto no ne na izravno sunce, tako da koristite sjeverni ili istočni prozor.
S vodom treba pažljivo. Ljeti zalijte dva puta tjedno, dok po zimi svega jednom tjedno i nemojte močiti listove jer će gnjiliti i dobiti ružne mrlje.
 Begonija - Begonia rex
Prihranite tokom proljeća i ljeta svaka dva tjedna vodom u koju ste dodali tekuće gnojivo.
Begonija rex se može razmnožavati reznicama u kasno proljeće. Možete zdravi list jednostavno odrezati i zabosti u zemlju. Postoji drugi način gdje odrezanom listu odrežete vrh i neravnine sa strane. Zatim po širini razrežete list na nekoliko dijelova (4-5), svaki dio lista mora imati dio glavne lisne žile, utaknete svaki dio u zemlju pazeći da ste zaboli u zemlju baš onaj dio koji je bio bliže peteljci lista, drzite na toplom i odrzavajte vlažnost pa će izbiti mladi listići.
Begonija obično nakon dvije godine postane nekako ružna tako da se preporuča zamijena s mladim biljkama.
Begonija - Begonia rex
 Begonija - Begonia rex |
|
 Aspidistra - Aspidistra elatior
Glavni razlog tome je jednostavnost uzgoja i zahvalnost biljke. Aspidistra može podjeti i velika zanemarivanja i nemarnost oko njene brige. Jedna je od rijetkih sobnih biljaka koja podnosi i sjenu, promjene u temperaturi, prašinu, dim i neće biti ni celikih oštećenja ukoliko ju zaboravite zaliti. Naravno duže vrijeme ne zalijevanja i suše će podnijeti ukoliko je niža temperature. Više joj škodi velika vlaga i prečesto polijevanje od suše.
Glavne osobine po kojima je biljka poznata po sjajnim velikim zelenim lišćem,koji rastu u snopu iz podzemne stabljike. Osim zelenih listova ima i vrsta koja ima i žućkasto-smeđu prugu po listu. Listove treba ponekad očistiti od prašine sa mokrom krpom ili spužvom, bez ikakvih kemikalija za dodavanja sjaja sobnom cvijeću jer bi to moglo naštetiti biljci.
Cvijet je neugledan i nije izražajan. I izrasta jako nisko gotovo uz površinu zemlje.
Posadite ju u zemlju koja je za klijalište, dok vrste koje su sa šatiranim lišćem posadite u siromašniju zemlju da ne izgube šarenilo i postanu zeleno lišće. I presađivanje je iznimno rijetko kod ove biljke tek svakih nekoliko godina ih možete presaditi. I ujedno tada ih možete i razmnožiti.
Razmnožava se u proljeće, dijeljenjem rizioma, svaki dio treba imati bar dva lista.
Očistite lišće samo vodom, nikako nemojte koristiti sredstva za veći sjaj lišća jer ćete je trajno oštetiti.
Aspidistru bez problema možete posaditu u vrtu ili na balkonu ako ste u priobalnom području gdje nisu jako niske zimske temperatute.
Razmnožavaju se tako da prilikom presađivanja, nježno otresete i odstrani zemlju te ju razdjelite na podanke tj. rizome, i to tako da na svakom bude 2-4 lista. I onda ih posadite u kompost i oprezno zaljevate., a naraste visine do 50cm visine. I treba ju držati na sobnim temperaturama i ljeti vani ukoliko želite. Zimi treba biti u kući a može biti i na hladnijem mjestu samo da ne bude ispod 10*C. biljku stavite na mjesto koje nije na direktnome i žarkome suncu, jer će to dovesti do oštećenja biljke.
Aspidistra - Aspidistra elatior
 Aspidistra - Aspidistra elatior
|
|
 Asparagus
Stavite ga na polusjenovito ili svijetlo mjesto, veoma dobro ga uklapaju u predsoblje, ali ne na direktno sunce. u viseću košaru ili na neki stalak. Tokom ljeta slobodno ga držite vani.
Prihranite ga jednom mjesečno vodom u koju ste dodali gnojivo za lisnato (zeleno) sobno bilje.
Asparagus presadite tek kad mu korijenčići počnu izvirivati iz vaze. On ustvari ima male bijele gomoljiće i kako raste biljka tako se i oni razvijaju i debljaju. Vole biti skučeni, tako da ga nikada nemojte presaditi u preveliku vazu.
Razmnožiti se može dijeljenjem korijenja ili sjemenom. Sjeme su one kuglice koje se pojave na izbojima nakon sitnih bijelih cvjetova. Morate sačekati dok pocrvene i onako malo se smežuraju, jer samo iz takvih će proklijati nova mladica i to nakon dobrih 3-4 mjeseca. Nemam pojma zašto im toliko vremena treba da proklijaju, ali tako je.
U prodaji se najčešće nalazi Asparagus plumosus (to je onaj sa sitnim nježnim, mekanim listićima, nježnim kao paperje) i Asparagus sprengeri kojeg češće nalazimo i puno je lakši za uzgoj. Obje vrste dekoracija su u raznim buketima.
Asparagus
 Asparagus
|
|
 Aglaonema
Aglaonema ima oko 40 - 50 vrsta! Najpoznatije u nas, i najčešće uzgajane kao sobno cvijeće su: Aglaonema trewbii, Aglaonema pseudo bracteatum i Aglaonema crispum.
Ovo je iznimno dekorativna biljka koja nije jako zahtjevna za brigu i uzgoj. Možete je staviti i na dosta sjenovita mjesta i ona će biti zadovoljna. Isto tako dobro će podnijeti i kraća vremenska razdoblja na direktnome suncu.
 Ima lijepe duguljaste, sabljaste tamnozelene listove koji su najčešće prošarani raznolikim srebrnim šarama i dugi 15-20 centimetara. To je jedina biljka sa šarenim listovima koja će uspijevati i u sjeni no može podnjeti i sunčevo svijetlo. Kod traženja prikladnog mjesta, morate računati da ne voli plinsku vatru i uljne dimove.
Voli vlagu tako da je po ljeti zalijevajte dva puta tjedno, zimi po prilici jednom tjedno i nemojte dopustiti da voda ostane u podlošku nego nakon petnaestak minuta odlijte višak.
U toku proljeća i ljeta prihranite je jednom mjesečno razrijeđenim tekućim gnojivom za lisnate biljke.
Razmnožava se odvajanjem mladih biljčica od matične biljke. Jednostavno početkom proljeća kada ćete biljku i presađivati izvadite biljku iz vaze i nježno, obavezno s dijelpm korijenja odvojite mladicu. Posadite je u drugu vazu pazeći da je zemlja rahla (jer aglaonema ne voli zbijenu zemlju) i uskoro će potjerati mlade listove.
Zalijevanje je potrebno tijekom ljetnih dana svaki 4-5 dana, a tekuće gnojivo dodavati svakih 15 dana. Te ju jednom do dva puta tjedno prskati s vodom. Dok u zimskom razdoblju treba polijevati samo onda kada se zemlja prosuši i bude suha. I zimi može živjeti u suhim prostorijama. A idealna temperatura za uzgoj ove sobne biljke je između 18 i 14 *C.
Nemojte koristiti sjajila za lišće kod ove biljke jer će joj to naškoditi. Nego samo s mokrom krpom obrišite lišće kada se nakupi prašina na njem.
Kada dođe proljeće biljku treba presaditi i to svake godine. Presađujete ju uvijek u proljeće i to u laganu mješavinu zemlje s tresetom, te malo pijeska i perlita. Isto tako u proljeće se vrši i razmnožavanje. Točnije u svibnju!
Razmnožavanje je vrlo jednostavno. Sve što trebate da učinite je da, kao što smo već rekli u svibnju razdvojite busene i posadite ih u posude s tresetom i pijeskom.
Napomena: Ukoliko listovi na biljci počinju da žute, to Vam je od previše zalijevanja, a isto tako to se dešava ukoliko vam je biljka u prohladnoj prostoriji. Te ju zna napasti i štitasta uš, koju možete prepoznati i vidjeti ukoliko sa donje strane lista primijetite bijele mrlje.
Aglaonema
 Aglaonema |
|
|
Begonija - Begonia semperflorens
Koleus - Coleus
Papučica - Calceolaria
