Botanički vrt Padova E-mail

Botanički vrt Padova
Botanički vrt Padova
    Ljubitelje biljaka i vrtlarstva, koje put odvede prema Padovi, a trebao bi jer imaju izuzetan sajam cvijeca, neizostavno bi mogli posjetiti najstariji botanicki vrt na svijetu. Smješten nedaleko bazilike Sv. Antuna Padovanskog, ( ukoliko putujete organizirano bazilika je uvijek u programu )  pružit ce vam užitak i odmor u bujnoj vegetaciji i velikoj zbirci bilja skrivenoj unutar vrta opasanog visokim zidom. Vrt potjece iz davne 1545. godine floru cine jednostavne biljke uzete iz prirode i koje nisu bile izložene daljnjim promjenama. Botanicki vrt postupno razvija svoju kvalitetu sadnjom biljaka iz cijeloga svijeta. Botanicki vrt u Padovi ukljucen je u poducavanje naraštaja studenata, u znanstvena istraživanja te u rad na ocuvanju rijetkih i zašticenih vrsta biljaka. Godine 1997. uvršten je u UNESCO-vu listu zašticenih podrucja od posebne vrijednosti.
Botanički vrt fontana
Botanički vrt fontana
    Staklenici potjecu iz prve polovice 19. stoljeca. Jedan od staklenika još uvijek ima izvorne željezne lukove.
Najstarija sadnica je palma, Chamaerops humilis var. arborescens, zasadena davne 1585. godine. Opcenito je poznata pod nazivom Götheova palma, jer je bila predmetom podrobnog proucavanja na temelju kojega je on izradio crtež poimanja evolucije, objavljen u eseju - Metamorfoza biljaka. Na drugom mjestu u nizu starih biljaka nalaze se Ginkgo biloba i Magnolia grandiflora iz 1700.g., a ujedno ih smatraju najstarijima u Europi. Izvan kružnog vrta nalazi se platana Platanus orientalis iz 1680. godine cije ogromno deblo ima šupljinu uslijed udara groma. U Botanickom vrtu biljke su grupirane tako da tvore pojedine zbirke koje se temelje na njihovim karakteristikama.

Biljke mesožderke
Ove biljke ne mogu proizvesti tvari neophodne za život procesom fotosinteze. Kako uobicajeno rastu na podrucjima posebno siromašnima nitratima, taj problem rješavaju iskorištavajuci nitrate iz životinjskih bjelancevina. Dionaea muscipula pri ulasku kukca u školjkastu stupicu se zatvara i sprjecava njegov izlazak, zapocinje upijanje nitrata nastalih razgradnjom kukca. S druge strane, Drossera sp.pl. posjeduje modificirano lišce s mnoštvom dlacica koje luce ljepljivu tekucinu što privlaci kukce i zarobljava. Postoje i druge vrste tih biljaka koje su razvile oblik ljevkastih stabljika u kojima se luci tekucina bogata probavnim sokovima. Kad jednom kukci u njih upadnu, zarobljeni su i bivaju polako probavljeni, tu su biljke Sarracenia  i Nepenthes.
Ljekovito i otrovno bilje
    Ovo bilje ima posebnu povijesnu vrijednost  jer to bilje bilo osnova za utemeljenje botanickog vrta 1545.godine. Neke od najcešcih otrovnih biljaka rastu u posebnom dijelu vrta, a stupanj njihove opasnosti po život oznacen je na kartici s imenom biljke.

Botanički vrt
Botanički vrt
Rijetke lokalne biljke
    Te dvije zbirke novijeg su datuma i svrha im je ispuniti dvije zadace botanickog vrta, prikupljanje znanja o biljkama iz podrucja gdje je vrt smješten.
Biljke predstavljene Italiji po prvi put botanickim vrtom
    Prvo su bile uzgajane u vrtu a zatim rasprostranjene diljem Italije, Robinia pseudacacia, Solanum tuberosum, Helianthus annus, Jasminum fruticans i druge.
Unutar vrta postoji podjela prema staništu i klimatskim uvjetima u kojima biljke rastu.

Mediteranska flora
    Ovo je bilje iz mediteranskog priobalja u cijoj se klimi izmjenjuju blage zime, te vruca i suha ljeta. Floru tog podneblja odlikuju listovi u obliku gusto zbijenih zimzelenih iglica ili grmolike biljke. Takoder nalazimo i mnoštvo biljaka puzavica. Bilje iz tog podrucja razvilo je sposobnost minimalnog isparavanja vode kroz pore u atmosferu.

Botanički vrt aleja
Botanički vrt aleja
Alpsko-kamenjarski vrt
    Korjenito bilje koje je uraslo izmedu kamenja održava stanište jedinstvenom cjelinom. To bilje cine ili grmici s oskudnim drvenastim grancicama ili zakržljalo-patuljasto drvece Pinus mugo, Juniperus nana, Salix retusa…. Nalazimo i biljke zeljastih stabljika i zadebljanog lišca koje odolijevaju hladnim vjetrovima i prikupljaju ono malo topline koju je tijekom dana apsorbirao planinski supstrat izmedu kamenja. U blizini tog vrta nalazi se malo, muljevito i tresetno podrucje s vlažnom zemljom bogatom zrakom i kiselim solima u kojoj uglavnom rastu razlicite vrste mahovina. Tu su stanište našle i neke biljke mesožderke.
Vodeno podrucje
Botanički vrt Padova
Botanički vrt Padova
Vodeno bilje iz razlicitih porodica pokazuje nekoliko prilagodbi u tom zasebnom okruženju. Takvo bilje može plutati Lemna minor, Eichornia crassipes ili biti vezano korijenjem za dno Nymphaea, Nelumbo nucifera, Cyperus papyrus. U vrucim i sparnim razdobljima tijekom ljeta, rekonstruira se pustinjsko okruženje prikazom sukulentnih biljaka. Iako pripadaju razlicitim porodicama, zajednicko im je to da imaju tkivo koje može apsorbirati i zadržati u sebi puno vode. Njihovo lišce nerijetko je transformirano u bodlje Opuntia ficus-indica, a stabljike su im cesto zaobljene i kružnoga oblika Echinocactus grusonii, kako bi što više reducirali gubitak vode.
Staklenik orhideja
    U stakleniku se tijekom cijele godine održava se zasjenjenost i velika vlažnost zraka pa mikroklima omogucuje uzgoj biljaka iz kišnih šuma, kao što su primjerice orhideje i razlicite paprati, od kojih su mnogi epifiti, parazitiraju na drugim biljkama, poput orhideja.

Botanički vrt orhideja
Botanički vrt orhideja
 
« Prethodna
[ Natrag ]
Vrtlarija

Begonija - Begonia semperflorens Begonija - Begonia semperflorens

    Begonija - Begonia semperflorens  Begonija je grmolika biljka mesnatog, sjajnog lišća sa velikim brojem cvjetova. Cvjetovi su ...

 
Koleus - Coleus Koleus - Coleus

    Koleus - Coleus ukrasna kopriva  Koleus je lisnata biljka koju nejčešće uzgajamo kao jednogodišnju. Nježno lišće joj je šareno...

 
Papučica - Calceolaria Papučica - Calceolaria

    Papučica - Calceolaria potječe iz brdskih predjela južnoameričkih Anda. Nekad davno bila je jako popularna biljka koja se obavezno ...

 

Anketa

Za proljeće planiram
 

Čija kola, čija kola, klepeču sokakom...

    Slavonska kola

Di su, dado, kola stara