Ostaci visećih vrtova u Babilonu nalaze se na istočnoj obali rijeke Eufrat. Viseći vrtovi Babilona smatrani su za jedno od sedam svjetskih čuda. Vrtove su opširno opisali starogrčki povijesničari Strabo i Diodorus Siculus te Herodot..

- Tim Babilonom vladalo je mnogo kraljeva koji su zidove i hramove sagradili, a među njima i dvije žene. Ona koja je davno vladala i kojoj je ime bilo Semiramida, podigla je nasipe na ravnici vrijedne da im se čovjek divi. To su bili Semiramidini vrtovi.

    - Vrt je bio kvadratnog oblika i svaka strana je duga 1 plethra. Napravljen je lukova koji su bili učvršćeni na nosačima kockastog oblika...Uspon do najviše terase-krova bio je izveden pomoću stepenica...
- Viseći vrt ima biljke koje rastu iznad razine zemlje, a korijenje drveća se penje rađe prema gornjoj terasi nego da ide prema zemlji. Cijela masa je podržavana kamenim stupovima...slapovi vode su padali dolje dovođeni iz kanala za navodnjavanje..Ta voda je natapala cijeli vrt zasičujući korijenje biljaka te održavajući cijelo područje vlažnim...Trava je bila vječno zelena...To je djelo umjetnosti i kraljevske raskoši, a najvažnija je karakteristika da se je plod ove kultivacije biljaka prostirao iznad glava promatrača...

    Za njihovu izgradnju su vezane mnoge priče i legende koje se vežu za ime kraljice Semiramide.

    Jedna od njih kaže da je Semiramida bila kćerka smrtnika i nimfe Derkete. Pošto ju je majka napustila, prihvatili su je golubovi i othranili je mlijekom i sirom. Kad su je našli pastiri, odnijeli su je nadzorniku koji ju je oženio. Tako ju je primijetio kralj Ninos i on ju je uzeo za ženu. Poslije njegove smrti vladala je sama i osvojila je: Perziju, Egipat, Libiju. Kad je saznala da će ju ubiti sin s kojim je živjela u incestu izašla je na terasu i pretvorivši se u golubicu odletjela je u besmrtnost.

    Druga legenda kaže da je bila obična dvorska dama na dvorcu nekog asirskog kralja. Pošto je stekla njegovu naklonost, postala mu je ženom. Jednom ga je prilikom nagovorila da joj na pet dana da vlast u ruke. On je to i uradio, a Semiramida ga je bacila u tamnicu i nastavila vladati sama. Proslavila se kao vojskovođa, no i kao graditeljica Visećih vrtova.
   Dao ih je izgraditi Nabukodonozor, kako se pričalo, udovolji svojoj ženi ili priležnici Semiramidi dovedenoj iz Midije. Vrtovi su ležali na četverokatnoj kuli. Po Strabonu svaka je strana bila 4 pletara duga. Unutar svakoga kata bili su čvrsti svodovi od crijepa koji su se oslanjali na snažne visoke stupove. Platforme terasa bile su izrađene od masivnih kamenih ploča različitih oblika, a odozgo prekriveni jednim slojem trske, a potom zalivene asfaltom. Na to je bio nasut debeli sloj plodne zemlje dovoljan da u njemu rastu čak i male šume. Katovi vrtova bili su spojeni stepenicama i pokriveni pločicama ružičaste i bijele boje. Stupovi su dosezali visinu i do 25m te je bilo dovoljno svjetlosti za raslinje. Na polijevanju ovih vrtova radilo je stotinjak robova po čitav dan vukući vodu iz Eufrata pomoću sustava poluga i pumpi.

    Možda nam nova arheološka istraživanja ponude konkretan odgovor, za sada Viseći vrtovi Babilona ostaju obavijeni velom tajni.  

Viseći vrtovi Babilona

Viseći vrtovi Babilona ostaju obavijeni velom tajni